Organizam traži raznovrsnu hranu. Jednolična se hrana iz dana u dan sve slabije probavlja, te dijete na jednoličnoj ili pretežno suhoj hrani slabi i mršavi. Djeci treba hrana bogata bjelančevinama (mlijeko, sir, meso, povrće i voće).
Ako dijete ne dobiva dovoljno bjelančevina rast je usporen, oslabljena je otpornost protiv bolesti, mišići su mlitavi, a može se javiti i slabokrvnost. Dijete će najsigurnije biti opskrbljeno nužnim bjelančevinama ako uz ostalu hranu popije pola litre mlijeka.
Ugljikohidrati i masti služe kao izvor energije. Ugljikohidrate dijete dobiva u šećeru. medu, marmeladi, jelima od brašna, od kruha, voća i nešto u povrću.
Masti koje su potrebne jer daju energiju su nosioci vitamina, dobiva u maslacu, ulju, svinjskoj masti, masnom mesu,mlijeku, siru.
U svakoj hrani ima i vitamina koji štite dijete od nekih bolesti te minerala koji su neophodni i važni za organizam u razvoju.
Kako ćemo pripremiti dječju hranu
Neki se vitamini gube u hrani ako je kuhana ili podgrijavana, ili ako je dugo ostavljena u vodi. Zato se preporučuje da se sve vrste povrća, gdje spada i salata te meso i voće peru pod mlazom hladne vode. Ne ostavljajte namirnice u vodi na dulje vrijeme.
Jedan dio povrća treba dati djetetu u sasvim sirovom stanju. Tu spadaju rajčice, paprika, kiseli kao i slatki kupus te zelena salata. Voće je najbolje konzumirati sirovo i to s ljuskom jer ona sadrži velike količine vitamina kojih nema u plodu.
I krumpir treba kuhati u ljusci, a ne oguljen kako bismo zadržali vitamine koji se u njemu nalaze. Celer i peršin sadrže jako puno vitamina pa ih se treba dodati na kraju kuhanja više kao začin jelu, a tako se neće uništiti prilikom termičke obrade. I ribu treba prati odmah pred konzumiranje jer stajanjem u vodi gubi hranjive vrrijednosti.
Povrće moramo kuhati u što manje vode i što kraće vrijeme, toliko da se omekša, jer voda u kojoj se ono kuha sadrži otopljene vitamine i minerale. Zato tu vodu nemojte bacati nego je upotrijebite za varivo.
Foto: Giuseppe_R/Shutterstock
Odgovori