Pretilost je suvremen problem, statističkih podataka nije bilo do prije 50 godina. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da najmanje 20 milijuna djece mlađe od 5 godina ima višak kilograma. Dosta je zabrinjavajuć podatak da se broj pretile djece utrostručio u zadnjih 20 godina.
Ako i vaše dijete spada u kategoriju onih s viškom kilograma, vjerojatno je da će imati lošije samopoštovanje, loš odnos prema hrani i pod većim je rizikom za obolijevanje od ozbiljnih bolesti kao što su dijabetes tipa II ili masna degeneracija jetre. Kad postanu starija, povećava se mogućnost dobivanja srčanih bolesti, karcinoma, artritisa, dijabetesa i metaboličkog sindroma. Što su starija, sve je teže skinuti kilograme.
Uobičajeno je mišljenje da djeca imaju višak kilograma zato što jedu previše i ne kreću se dovoljno, ali to je pojednostavljen pristup problemu. Kod neke djece genetika ima značajnu ulogu. Često, ako je višak kilograma prisutan kod većine članova obitelji, to ima veze s načinom prehrane i životnim navikama.
Postoje dokazi da problem viška kilograma može početi već u majčinom trbuhu. Kod beba s većom porođajnom težinom koje su rodile pretile žene, vjerojatno će se razviti metabolički sindrom, a za djecu koja su više hranjena majčinim mlijekom nego na bočicu, ili dojena dulje, manje je vjerojatno da će nakupiti višak kilograma ili postati pretila. Svi ti čimbenici mogu doprinijeti povećanju težine kod djece, ali u stvarnosti je važnije što dijete jede, nego koliko jede.
Kako biste otklonili djetetove probleme s težinom:
- Osigurajte mu optimalnu prehranu tijekom cijelog dana
- Razina šećera u krvi osobito je važna da bi se postigla i održala zdrava težina
- Nemojte slijediti pretjerano stroge dijete kao što su prehrana bez masnoća ili brojenje kalorija, usmjerite cijelu obitelj na zdravu prehranu
- Potaknite dijete na svakodnevnu fizičku aktivnost, bez obzira je li to bavljenje nekim sportom ili samo šetnja.
Kod djece, kao i kod odraslih, jasno je da je glavni prehrambeni proizvod koji je u izravnoj vezi s viškom kilograma i pretilošću, šećer, a ne masnoća. Brzo razgrađujući ugljikohidrati, rafinirani škrob i šećer, izazivaju ogroman porast razine šećera u krvi, a taj se šećer zatim pohranjuje u tijelu u obliku masti.
Foto: Oksana Kuzmina/Shutterstock
Odgovori